Tema – Radnički portal

Rubrika: Tema

Stranica 1/14

Foto: RP | Društvo bi nastavilo funkcionirati čak i kada bi se opseg radnog dana smanjio za 70 posto. Jer, kada bi rad služio tome da zadovolji potrebe pojedinca, i društva oko sebe, umjesto da služi gomilanju profita, velika većina rada jednostavno ne bi bila potrebna.

Koliko trebamo raditi

Nitko ne bi trebao raditi ovoliko puno koliko radi danas. Uopće je stvar ne samo u tome da bi se radno vrijeme trebalo smanjiti, već da bi se ono trebalo radikalno smanjiti. Ovime se odmah želim ograditi od reformističkih zahtjeva socijaldemokracije koji bi radno vrijeme smanjili za sat ili dva, ili bi uveli dodatan slobodan dan za odmor, jer takve mjere nisu u mogućnosti osloboditi radnički duh do te mjere koje ono zaslužuje. Ne, ono što će biti ultimativni zaključak ovog teksta jest da se kultura i društveni poredak u kojemu živimo treba radikalno promijeniti, a samim time se moraju mijenjati i društveno-radni odnosi.

Filip Klisović, 19. lipnja 2024.

Foto: Radnička prava, Gemunu Amarasinghe, RFA

Obespravljene i nezaštićene: Migrantske radnice kao robinje u Zaljevskim zemljama

Zadnjih nekoliko desetljeća svjedočimo porastu migracija s Globalnog juga prema bogatijim zemljama Sjevera, a prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), čak dvije trećine svih migracija su ekonomske. Korist koju zemlje dolaska radne snage imaju je evidentna; čak trećina stanovnika Europske unije bit će u mirovni do 2050. godine, što je gotovo 150 milijuna stanovnika, a uz lošu demografsku sliku u većini zemalja EU potreba za stranim radnicima koji će nadomjestiti taj nedostatak neosporna je i gola činjenica.

Jelena Host, 27. svibnja 2024.

Prvi maj SAD

Potkopavanja povijesne važnosti Prvog maja

Na tisuće radnika umiralo je na svojim radnim mjestima zbog nedovoljne zaštite, a djeca su svoje dane provodila, umjesto da se igraju u obližnjem parku, radeći u rudnicima. Suvremenom čovjeku ovakva se radna dinamika čini nezamislivom, pošto je uobičajena praksa da se na radnom mjestu provodi 8 sati na dan, zaštita u rizičnim poslovima postala je bolja, a i radnici mogu dobiti naknadu za ozljedu na radu. No, ovakvo današnje stanje nije nam dano samo tako, milošću naših poslodavaca koji su shvatili da su radnici možda previše iskorištavani, već su za ova prava koja uživamo danas, bile zaslužne mnoge ljudske (radničke) žrtve, internacionalno organiziranje radnika i prosvjedi revolucionarnog karaktera.

Filip Klisović, 1. svibnja 2024.

Radnici i umjetna inteligencija

Radnici i takozvana umjetna inteligencija

Prije nego predstavim negativne posljedice koje rastuća upotreba umjetne inteligencije ima na suvremeno društvo, valja istaknuti jedan historijski trend, a to je da svaki novi val tehnološke inovacije uistinu uzrokuje privremenu nezaposlenost, rast siromaštva jednog dijela radnika i negativne posljedice za društveni život uopće, koje su vrlo realne za radnike u tom razdoblju. Kao što je u 19. stoljeću izum strojeva za tkanje uzrokovao veliku nezaposlenost i siromaštvo određenih industrijskih grana, tako je i razvoj tehnološkog i informacijskog društva imao negativne posljedice za mogućnost zaposlenja mnogih ljudi.

Filip Klisović, 19. travnja 2024.

Penzionerski rad

Penzionerski rad – šljakati do smrti

Prosječna dob za starosnu mirovinu na razini EU-a 2020. godine bila je 64,3 godine za muškarce i 63,5 godina za žene. U većini zemalja dobna granica je 65 godina i više. Međutim, sve više država u Europi prati trend povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) procjenjuje da će se dob za starosnu mirovinu do 2060. u prosjeku povećati za dvije godine. Tako bi u EU muškarci prosječno sa 66,1 godinom stekli pravo na punu mirovinu, dok bi za žene ta dob bila 65,9 godina. Pojedini ekonomisti i investitori idu čak i dalje, predviđajući 75 godina kao dobnu granicu za mirovinu, s obzirom na to da „su ljudi sada zdraviji i aktivniji u kasnijim godinama života“, a i „politike i naknade koje su nekada bile namijenjene podršci umirovljenicima više nisu u skladu s potrebama i stvarnošću suvremenog svijeta“.

Kristijan Ružman, 12. travnja 2024.

Foto: Labour Notes | Sindikati u Americi redovito u kolektivnim pregovorima posežu za argumentom štrajkačkog fonda

(Ne) trebaju nam štrajkački fondovi

Potaknuti podatkom o basnoslovnim iznosima u štrajkačkim fondova kojima raspolažu američki sindikati, odlučili smo istražiti kako stoje stvari kod nas. U Hrvatskoj, kao uostalom ni u SAD-u, poslodavac po zakonu nije dužan radnika platiti za vrijeme provedeno u štrajku, međutim sindikati se na kraju uglavnom izbore za plaćeni štrajk prije nego se donese odluka o prekidu štrajka. O ideji štrajkačkog fonda koji bi osnažio radnički položaj u pregovorima s poslodavcem i oduzeo važnu polugu poslodavcu u slamanju štrajka razgovarali smo sa sindikalistima koji imaju iskustvo u organiziranju štrajkova. Iako niti jedan od sindikata s kojima smo stupili u kontakt nema štrajkački fond, većina naših sugovornika se slaže da bi ga bilo korisno imati.

Jelena Host, Zlatan Topalović, 29. ožujka 2024.

Protest farmera u Briselu

“Hranite nas uvoznom hranom, a našu otkupljujete po niskim cijenama”

Kada je riječ o poljoprivredi, današnji čovjek na spomen „prve gospodarske aktivnosti naših predaka“ stvara percepciju smrdljivog i prljavog prostora u kojem pojedinci oduzeti od modernizacije i društvenih promjena 20. stoljeća naivno odlučuju biti najslabija karika u lancu svjetskog tržišta, kojem naša država pripada kao članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Tu je mentalnu sliku potrebno promijeniti – jer bez poljoprivrede nema hrane, nastaje glad. Poljoprivreda je djelatnost koja „hrani“ sve ostale te čini okosnicu funkcioniranja društva.

Ambroz Gubec, 22. ožujka 2024.

Prosvjed ispred izraelske ambasade

Genocid nad palestinskim narodom, a ne samoobrana

Genocidna retorika koja je prisutna od samih početaka izraelskih napora za okupacijom, gdje se Palestince uspoređivalo sa “miševima” civilizacije i ovaj sukob prikazivao kao “borba svjetla protiv tame”, previše je poznata priča kojoj smo svjedočili tijekom masivnog provođenja terora u Drugom svjetskom ratu od strane fašističkih režima. Ipak, uz sve ove jasno prikazane činjenice koje ne upućuju na ništa drugo osim provođenja kampanje genocida, zapadna buržoazija se jasno svrstala na stranu opresora.

Filip Klisović, 14. ožujka 2024.

Feminizam i gotovo

Osmi mart – feminizam i gotovo Eksploatacija u kući i nejednakost na radnom mjestu samo su dio načina na koji suvremeno društvo provodi diskriminaciju nad ženama

Duhovi tradicionalnog patrijarhalnog morala još uvijek opsjedaju suvremeno društvo tako što nam nameće sliku toga kakva treba da bude idealna žena, ali sada mehanizmima koji se bitno razlikuju od onih u prošlosti. Prije svega, nameće se ideja žene kućanice koja je zadužena za brigu o kućanskim poslovima i djeci, dok je muškarac onaj koji treba ovladati vanjskim svijetom, uspinjati se na poslovnoj ljestvici i biti primarni izvor dohotka za svoju obitelj.

Filip Klisović, 8. ožujka 2024.

EU propaganda

Prokušana logika EU propagande Javni prostor zakrčen je plakatima u kojima se ne može pronaći nikakav sadržaj osim čiste političke propagande

Nedemokratski i totalitarni režimi temelje svoj opstanak na političkoj propagandi i indoktrinaciji, a suvremene demokracije, čiji je vrhunac dan u EU, takvih se metoda gnušaju, te kao svoj jezik biraju edukaciju i informiranje. No, ironično, u takvoj EU, navodno slobodnoj od nametanja ideologija i indoktrinacije, naš je javni prostor zakrčen plakatima u kojima se, uz sav trud, ne može pronaći upravo nikakav sadržaj osim čiste političke propagande.

Radnički portal, 29. veljače 2024.

Meloni

Crnokošuljaši opet prihvatljivi “normalnoj” Europi Nagli porast ekstremnih desnih i neofašističkih stranaka

Prije nekoliko tjedana europska javnost ostala je zgrožena pred prikazom stotine muškaraca obučenih u crne uniforme koji su svojom desnom rukom salutirali u čast Mussolinija, u isto vrijeme skladno uzvikujući „prisutan“, nakon skupnog pokliča „za pale drugove!“ Ovdje se pod „drugovima“ naravno misli na sve ubijene fašiste u Drugom svjetskom ratu, ali i na tri ubijena neofašista omladinske organizacije Talijanskog Društvenog Pokreta.

Filip Klisović, 22. veljače 2024.

Bolesna država kažnjava radnike

Biti bolestan u bolesnoj državi Za kapitalističku državu radnici su potrošna roba, a bolovanje se kažnjava smanjenom plaćom

Već godinama ponižavajuće visine naknade za dane provedene na bolovanju radnike prisiljavaju da rade čak i kada su bolesni. Iako to postaje sve izraženije, ništa se neće promijeniti do njihove sedamdesete godine. Nakon proslave jubileja, napokon će moći bezbrižno na bolovanje. Radnik ima pravo na naknadu plaće za dane provedene na bolovanju, a ona ne smije biti manja od 70 posto prosječne plaće u posljednjih šest mjeseci. Može biti i viša, što se ugovara kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.

Kristijan Ružman, 15. veljače 2024.

...

Sljedeća stranica >

Ako vam kasni plaća, ako vaš poslodavac krši odredbe Zakona o radu, ne organizira i ne provodi zaštitu o radu, zabranjuje sindikalno organiziranje, ako ste na radnom mjestu izloženi maltretiranju ili vam je jednostavno potrebna pravna pomoć, osim Radničkom portalu možete se obratiti i Regionalnom industrijskom sindikatu (RIS) ili Novom sindikatu.

Regionalni industrijski sindikat
E-mail: ris@ris.com.hr
Mob: +385 98 931 2433

Novi sindikat
E-mail: ns@novisindikat.hr
Tel: +385 1 3024 191, +385 1 3024 244

Pretražite portal
Facebook / Skener / YouTube / RSS
Dizajn: Anders Noren / KMSV
Kontakt: urednistvo@radnicki.org

Radnički portal ★ 2025.