Radnici Chromosa krajem prošle godine održali su jednodnevni štrajk upozorenja kako bi ukazali na probleme u kojima se nalaze. Uprava je naime odugovlačila s potpisivanjem novog kolektivnog ugovora, ali problem Chromosa mnogo je dublji; vlasnici su tvrtku uvalili u financijske probleme izdavanjem mjenice u deseterostrukoj vrijednosti same tvrtke. Državno odvjetništvo je na koncu odbacilo prijavu protiv uprave čime je udaren državni pečat pogubnim financijskim operacijama.

Prošla su već više od tri mjeseca od jednodnevnog štrajka upozorenja radnika zagrebačkih tvrtki Chromos boje i lakovi te Helios Hrvatska, koji je zadobio djelomičnu medijsku pozornost, ali nije poboljšao radne uvjete zaposlenih. Zanimalo nas je kakva je trenutačna situacija u Chromosu, i je li DORH reagirao na kaznene prijave iz 2014. protiv Uprave i Nadzornog odbora Chromosa, a sve zbog sumnje u izdaje mjenice u deseterostrukoj vrijednosti same tvrtke (oko 150.000.000 eura). Uspostavili smo kontakt s dva radnika Chromosa koji su pristali razgovarati pod uvjetom da ostanu anonimni, uvjereni da bi ih uprava u suprotnom lišila prava da se vrate na svoje radno mjesto.

KONTINUITET OTPUŠTANJA

Za početak su se nametnula opća pitanja o samim radnicima i uvjetima u kojima rade, a zatim su došla pitanja o štrajku, politici poslovanja i sudbini Chromosa. Od 80-ak zaposlenih, u Chromosu je među radnicima pola muškaraca i pola žena, radi se osam sati dnevno i ne radi se izvan radnog vremena (u smjenama, po noći, subotom, nedjeljom, praznikom). Poštuje se pravo na pauzu za obrok i odmor od 30 minuta, tvrtka osigurava redovni sistematski pregled radnicima jednom u dvije godine. Radnici imaju pravo na maksimalno 25 dana godišnjeg, za koji tvrde da ga je uprava smanjila na zakonski minimum. Većina je zaposlena na neodređeno, plaća stiže redovito 15. u mjesecu, dosad nikad nije kasnila i od nje se dade živjeti.

Morali smo skrenuti pažnju javnosti na stanje u Chromosu. Pesimizam vlada među radnicima. Svima nam je jasno da firma u ovakvom pravcu odlazi u propast.

Nakon što bi čuli navedene informacije, mnogi bi pomislili da nekog posebnog razloga za štrajk nije ni bilo, te da je prema tome bio nelegitiman, ako ni zbog čega onda zato što radnici u Chromosu imaju uvjete koji su mnogima teško dostižni; a tko je vidio da radnik u današnjem vremenu smije biti privilegiran? Međutim, iz razgovora s radnicima doznaju se neki zabrinjavajući podaci koji govore o problematičnoj situaciji u tvrtki. Broj zaposlenih radnika u Chromosu pao je s 234, koliko ih je bilo do prije dvije godine, na njih 80-ak danas (zadnja u nizu koja je dobila otkaz bila je jedna radnica prošli tjedan). Uprava štedi na osiguranju vezanu uz zaštitu na radu (“ljudi rade bez maski u pogonima“, navodi naš sugovornik), zbog čega, navodno, Chromos često gubi sudske parnice i na taj si način radi veću štetu, nego da ulaže u poboljšanje radnih uvjeta.

Mobing od strane uprave je neprekidan, naročito prema radnicima koji se žele izboriti za vlastita prava. Na primjer, kad se jedan radnik, zahvaljujući dobivenoj sudskoj parnici zbog neopravdanog otkaza, nakon tri godine vratio na svoje radno mjesto, uprava mu je odredila radno mjesto u jednoj uskoj sobici u kojoj se nalazio samo stolac i radni stol bez računala. Radnik je jedan dan donio svoj osobni laptop, radi čega je dobio ukor pred otkaz i zabranu da koristi svoj laptop na radnome mjestu. Ubrzo nakon toga, radnik je odlučio dati otkaz. Dogovorio se za otpremninu u iznosu od 15 tisuća kuna, kažu radnici za portal Radnički.

PROBLEM POTPLAĆENOSTI

Na pitanje smatraju li da su dovoljno plaćeni za svoj rad, radnici Chromosa kategorički su izjavili kako nisu adekvatno plaćeni za rad koji obavljaju, s obzirom na uvjete u kojima rade. Svako malo im se prijeti uvođenjem prakse outsourcinga, a tvrde da su neki novi radnici bez ikakvog ugovora radili sve do trenutka kad je inspekcija za zaštitu na radu najavila svoj dolazak.

“Kakva je to inspekcija koja najavljuje svoj dolazak?“, ogorčeno je izjavio jedan od naših sugovornika.

Kad je počela priča o štrajku u studenom prošle godine, intervjuirani radnici su se raspričali. Objasnili su kako su radnici u dogovoru s Novim sindikatom krenuli u tzv. štrajk upozorenja povodom odugovlačenja, odnosno, de facto odbijanja poslodavca da sklopi novi kolektivni ugovor. No, napominju kako su uzroci za štrajk bili mnogo dublji i zato što je svakome postalo jasno da poslovanje ne ide u smjeru povoljnom za radnike Chromosa. “Morali smo skrenuti pažnju javnosti na stanje u Chromosu. Pesimizam vlada među radnicima. Svima nam je jasno da firma u ovakvom pravcu odlazi u propast.“, rekao je jedan od radnika, a drugi se pridružio riječima: “Proizvodili smo 13 tisuća tona prije pet godina, sad dvije do tri tisuće tona.” Usporedbe radi, 2007. godine Chromos je proizvodio preko 20 tisuća tona. Dvojica radnika smatraju kako štrajk nije uspio, jer je odaziv bio preslab, a svijest o radničkoj solidarnosti na veoma niskoj razini, što je direktor tvrtke Chromos, Aleš Ekar, vrlo dobro uočio te dodacima na plaću stimulirao one radnike koji nisu sudjelovali u štrajku.

Poznato je da se direktor Ekar snažno protivio legitimnosti štrajka radnika u studenom, te da smatra kako su zahtjevi štrajkaša nerealni, štoviše, tvrdi da su primanja radnika Chromosa i do 40 posto viša nego u usporedivim tvrtkama. Radnici opovrgavaju te optužbe činjenicom da su plaćeni prosječno u svojoj struci. Nakon štrajka, kažu radnici, počeo je još snažniji val maltretiranja i uznemiravanja radnika na radnom mjestu od članova uprave tvrtke. Politika poslovanja nije se promijenila, a uprava o poslovanju tvrtke i dalje ne obavještava radnike, iako bi o tome morala obavještavati radničko vijeće barem jednom ili dvaput godišnje.

Radnici upozoravaju kako je upravo sada na djelu pritisak da se proda sve što se prodati mora, te da su prvo na redu vikendice, zemljišta i ostali posjedi tvrtke, jer pretpostavljaju da je na djelu isplata nezakonito dogovorene mjenice kojom su vlasnici grupe Helios, u čijem je vlasništvu Chromos, opteretili samu tvrtku kao jamca.

ODBAČENA PRIJAVA

Uzrok svoj toj zavrzlami radnici vide u namjeri da se iz Chromosa izvuku novci i prebace u firme Helios i Ring Inernational koje su vlasnici Chromosa. O financijskim transakcijama na relaciji Chromos – Helios – Ring International radnici znaju veoma malo. “Znamo samo da je nešto financijski mutno. Oni nas ni o čemu ne obavještavaju“, kažu.

Veliki problem u Chromosu je, smatraju, upliv političke vlasti koji je najviše odgovoran za ovakvo stanje. Politika je odavno umiješana u razvoj Chromosa, što je bilo jasno još od vremena kad je svojedobno na čelu bio general Slobodan Praljak, čija je uloga tada bila da proda što više zemljišta Chromosa, po mogućnosti samom sebi i to po nerealno niskoj cijeni. Nakon tadašnje državne revizije DORH nije reagirao.

Međutim, nije reagirao ni sad. Iako je 2014. podignuta kaznena prijava nad upravom i nadzornim odborom tvrtke zbog izdavanja sporne mjenice od 150.000.000 eura, pri čemu zaduženje nisu upisali u javni registar poduzeća niti zemljišne knjige, DORH je prijavu na koncu odbacio. S obzirom na rečeni ishod – odustajanje Državnog odvjetništva u gonjenju potencijalnih krivaca, radnici zaključuju da je riječ o legaliziranom kriminalu. “Tu je glavni problem u državi. Dopušta se namjerno da se odvija pljačka tuđeg rada“, izjavio je jedan od radnika.

Veliku odgovornost radnici svaljuju na rad članova uprave – i bivših i sadašnjih – ali još veću na političku vlast kojoj je strategija, očito, da Chromos propadne. Ne vjeruju da će Chromos opstati i misle da će morati otići tražiti posao u inozemstvo ili se samostalno upustiti u nesigurnost poduzetničkih voda, a to će morati i drugi, što nije nimalo lak i jednostavan zadatak, jer je prosječna dob radnika Chromosa oko 40 godina.