Nakon što je zagrebački Županijski sud jučer potvrdio zabranu štrajka u Croatia Airlinesu, kontaktirali smo neke borbene sindikaliste, radnike i aktiviste koji su složni u osudi ovog beskrupuloznog poteza antiradničke države i njezinih institucija. Dok radnici najvećeg europskog avioprijevoznika Ryanair ovih dana štrajkaju u Irskoj, Njemačkoj i drugim europskim zemljama, radnicima Croatia Airlinesa ovo je pravo uskraćeno.

Povodom sramotne odluke zagrebačkog Županijskog suda o zabrani štrajka u Croatia Airlinesu, napravili smo anketu sa borbenim radnicima i sindikalistima iz raznih firmi i grana industrije. Pitanje koje smo postavili našim sugovornicima jest: Kako komentirate odluku zagrebačkog Županijskog suda kojom je najavljeni štrajk u Croatia Airlinesu proglašen nezakonitim, unatoč tome što se sindikat ORCA u potpunosti držao 205. članka Zakona o radu?

Antonio Čorak, Organizacija radnika Croatia airlinesa (ORCA): Skandalozna odluka i obrazloženje
“Prvenstveno nismo zadovoljni odlukom, a još više smo razočarani obrazloženjem te odluke gdje nam se zabranjuje štrajk prvenstveno izgovorom jer oni smatraju da nismo pregovarali u dobroj volji. Međutim, uzimajući u obzir da 20 mjeseci traju pregovori, da mi uvjete za štrajk imamo već godinu dana i baš zbog dobre volje i nade da ćemo potpisati kolektivni ugovor nismo u taj štrajk ni ulazili, smatramo da je odluka stvarno skandalozna. Pitamo se što je sljedeće. U Hrvatskoj se očito više neće smjeti štrajkati nakon ovakve odluke.”

Tomislav Kiš, Novi sindikat: Šokantan razlog presude
“Nisam iznenađen rezultatom presude, naravno da politika nije dozvolila da usred sezone bude štrajk, ali razlog je šokantan. Kako se mjeri dobra vjera, kojim mjernim instrumentom? Kad nisu našli niti jedan pravno-formalni razlog jer ga, naravno, nema, onda su se okrenuli ka nečemu što je subjektivno – procjeni je li nešto u dobroj vjeri ili nije.”

Mario Jukić, Republički sindikat radnika Hrvatske – Hrvatska lutrija: Možemo li očekivati neku novu Obznanu?
“Pravo na štrajk izvodi se iz konvencija br. 87. i 98. Međunarodne organizacije rada. I Europska socijalna povelja (članak 6., stavak 4.) zahtjeva od država potpisnica da priznaju pravo na štrajk. Članak 28. Povelje o temeljnim pravima Europske unije propisuje da su industrijske akcije legitimno sredstvo za zaštitu radničkih interesa. Općepoznata stvar jest da su međunarodni sporazumi ratificirani u hrvatskom parlamentu iznad domaćeg zakonodavstva, stoga odluku o zabrani štrajka u Croatia Airlinesu u najmanju ruku smatram skandaloznom.

Obrazloženje da tuženik – sindikat ORCA nije pregovarao u dobroj vjeri radi sklapanja novog kolektivnog ugovora i da ne želi nastali spor riješiti mirnim putem također smatram skandaloznim. Da li pregovaranje u dobroj vjeri za sud podrazumijeva pristajanje na sve zahtjeve poslodavca? Tada nije riječ o socijalnom dijalogu, već o monologu! Pa štrajk kao oblik industrijske akcije ima svrhu da afirmira radničke zahtjeve kada se spor ne može riješiti mirnim putem. Da se svi sporovi između radnika i poslodavaca mogu rješavati mirnim putem tada štrajk kao termin ne bi niti postojao.

Ako se na kraju krene u štrajk NCS je spreman pomoći financijskim, logističkim i svim drugim sredstvima te pozvati svoje članove u štrajk solidarnosti, pa će onda šteta biti daleko veća jer će se naši korisnici voziti besplatno autocestama.

Na žalost, sudstvo je najveća rak rana cijelog našeg društva, a to je potvrdio i ovaj slučaj. Iako je u načelu sudstvo neovisno svi znamo da u hrvatskom pravosuđu postoji jedan paralelan, neinstitucionalan sustav moći i utjecaja gdje se vješto manevrira sa pozitivnim zakonskim propisima pogodujući interesima centara moći, kako političkih, tako i gospodarskih. Pravo i pravda dva su termina, a ne mogu se oteti dojmu da je pravo u Hrvatskoj uvijek na strani onih bogatih i utjecajnih. Ostaje nam nada da će Vrhovni sud poništiti ovu skandaloznu odluku. U suprotnom smatram da je nužno solidariziranje sa radnicima Croatia airlinesa, organizacija prosvjeda i internacionalizacija cijelog slučaja.

Određene sindikalne slobode danas smatramo samorazumljivim, međutim, kada ih treba konzumirati u praksi ispadne da su neostvarive. Razinu današnjih radničkih prava usporedio bih sa razinom od prije stotinjak godina, za vrijeme Kraljevine SHS. Doduše, metode pritiska na radništvo su drugačije, više žandari ne rastjeruju radnike već se to čini na sofisticiraniji način. Nakon ovakve sudske prakse sa nevjericom se pitam možemo li uskoro očekivati i donošenje neke nove Obznane od strane izvršne vlasti, kojom će se sindikati staviti u ilegalu.

Prošlog mjeseca navršilo se točno trideset godina od štrajka u Borovu koji je kulminirao kada se 4500 radnika pješke uputilo pred saveznu skupštinu gdje ih je primio predsjednik skupštine, a Savezno izvršno vijeće (SIV) potom i udovoljilo njihovom zahtjevima. I sve se to događalo u vrijeme “neslobode, jednoumlja i totalitarizma”. Kako onda nazvati ovo današnje vrijeme u kojem živimo? Možda vremenom slobode, demokracije i socijalnog partnerstva? Iako RH na papiru ima sjajno reguliranu tematiku radničkih prava, u praksi je to nažalost mrtvo slovo na papiru, a cijelo društvo je prožeto orvelijanskom atmosferom. Unatoč svemu, ne treba klonuti duhom. Rješenje je u međusobnoj interakciji i zajedničkom djelovanju svjesnih radnih ljudi.”

Predrag Sekulić, Nova Solidarnost: Rezovi u sindikalizmu i politici
“Nešto je trulo u državi Danskoj… u Hrvatskoj sve! Sramotna odluka koja je samo odraz hrvatskog kilavog i mlakog sindikalizma. Loš ZOR, loša radnička vijeća, loš položaj i prava radnika, da ne nastavljam dalje. Da se sutra nikome ne isplati plaća, sindikalizam u RH pod ovim dugogodišnjim vođama (ne vode oni nikoga osim sami sebe) toliko je nejak, da ne bi bio u stanju okupiti radnike i napraviti ozbiljan prosvjed, a kamoli štrajk. To je, nažalost, naša istina i dok ne napravimo rezove na sindikalnoj sceni, kakvi su potrebni i u politici, neće biti pomaka. I jedni i drugi su sami sebi svrha. Žao mi je zbog odluke i čekam dan kada će netko imati hrabrosti unatoč sličnoj odluci ipak stupiti u štrajk, a mi ostali se solidarizirati. Ima borbenih i istinskih sindikalaca koji to mogu, ali ovi danas to sigurno nisu.”

Mladen Hrženjak, Sindikat proizvodnje Dalekovod: Pogodovanje korporacijama i moćnicima
“Sramota i jad takozvanog pravnog sustava hrvatske države gdje se pogoduje velikim korporacijama i moćnicima, a naravno i svim političarima u Lijepoj našoj. Osobno za bilo koju stranku u Hrvatskoj ne mogu reći da su korektno lijevi ili desni, svi su isti. Političko sivilo vlada Hrvatskom. Sramota. Baš jad i bijeda. Svi se mogu sramiti, ali nitko od njih nema srama ni obraza, a kamoli karaktera.”

Mijat Stanić, Nezavisni cestarski sindikat (NCS): Spreman sam pozvati članove u štrajk solidarnosti
“Ovdje je izvršen veliki pritisak, zapravo politička presuda. Ova je presuda poziv na okupljanje sindikata, jer vidimo da će se ova Vlada pojedinačno obračunavati sa sindikatima svim mogućim sredstvima, pa i putem suda. Želim vjerovati da Vrhovni sud neće podleći pred pritiscima kao Županijski sud i da će preinačiti ovu odluku jer je štrajk apsolutno legalan i njihovi su zahtjevi, po našoj procjeni, potpuno legitimni. Kad govorimo o dobroj vjeri u pregovaranju, onda je ona izostala upravo u slučaju poslodavca, resornog ministra i premijera. Ipak, mislim da je ovdje sindikat zapravo pogriješio što je pristao na bilo kakve razgovore s premijerom i ministrom prije početka štrajka. Sindikat je trebao krenuti u štrajk nakon prestanka pregovora s Upravom. Tu su sindikati svoju vjeru dali ministru i premijeru, a ovi su onda prevarili sindikat. Ako se na kraju krene u štrajk NCS je spreman pomoći financijskim, logističkim i svim drugim sredstvima te pozvati svoje članove u štrajk solidarnosti, pa će onda šteta biti daleko veća jer će se naši korisnici voziti besplatno autocestama.”

Samir Hadžić, Stožer za obranu brodogradnje-Uljanik: Ljudska i civilizacijska sramota
“Bilo kakvo miješanje u štrajkove u CA ili bilo gdje drugdje, ako su štrajkovi legalni i opravdani, očit je dokaz stanja u sudstvu koje je sve samo ne neovisno te izravno kršenje ZOR-a i Ustava RH. Uz to su čista slika jada u državi te ljudska i civilizacijska sramota.”

Nikola Sraka, Sindikat zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti (SZZD): Sud ne može zaustavljati štrajk
“Prvo, što ima sud donositi odluku da li je štrajk zakonit ili legitiman? Štrajk je po samom svom sukusu nelegitiman jer nanosi nekome štetu ili, recimo to jednostavnim rječnikom, želi prisiliti poslodavca da promjeni stavove. Prisila je rat.

Štrajk je ratno stanje. Štrajk je paraliziranje isto kao i rat. U kojem ratu je sud prekinuo rat? Niti jednom. Nemojmo se zavaravati, nikakav sud ne može zaustaviti štrajk.

Ovakvim uplitanjem suda sudstvo, a i Vlada, dovode se u situaciju kakvu smo imali i pred malo više od sto godina kada je vlast stajala na strani kapitala i kada su ubijali radnike. U današnje doba demokracije to je neprihvatljivo.

Sud je ovakvu raspravu trebao odbaciti kao neprihvatljivu jer je pravo na štrajk zakonom zagarantirano, a zašto se druga strana uopće dovela u situaciju da joj se prijeti blokadom poslovanja? Ustav garantira pravo na rad i pravednu naknadu za taj rad. Radnici su u nepovoljnijem položaju u odnosu na poslodavca i samim time im se mora izaći u susret da se izbore za svoje makar i ratom (štrajkom). Poslodavci su se svojim ponašanjem doveli u situaciju da su ranjivi i sad traže zaštitu.

Štrajk treba početi kako je najavljen. Svatko tko se dovede u situaciju da mu radnici idu u štrajk nema pravo na zaštitu institucija.”

Siniša Miličić, Regionalni industrijski sindikat (RIS): Napad na radničke slobode
“Hrvatska je zemlja sa izrazito slabom vladavinom prava, pa s te strane gledano, ovo ne bi trebalo biti iznenađenje. Sud i politika su zajednički odlučili da zabrane štrajk, što je vrlo opasno i pokazuje manjak demokracije unutar Hrvatske. Odluka je izrazito štetna i imat će štetne posljedice za sva buduća organiziranja štrajkova. Sudstvo u Hrvatskoj je rak rana. Ovo je napad na radničke slobode i temeljna ljudska prava. Štrajk je zagarantiran Ustavom RH i međunarodnim konvencijama, ovo je sramota za jednu državu koja se smatra demokratskom.”

Željko Stipić, Sindikat Preporod: Zabranu iskoristiti za međusindikalno zbližavanje i prosvjed
“Nijedan sindikalist o ovome ne može reći bilo što afirmativno. Činjenica jest da je smisao štrajka da se ostvari neko pravo koje je uskraćeno, na način da se izvrši pritisak na drugu stranu, i to u trenutku kad je za drugu stranu to najbolnije. Sasvim je razumljivo da se štrajk u zrakoplovstvu odvija kada je najveći promet. Štrajk je krajnje sredstvo, a smisao krajnjeg sredstva jest da se napravi pritisak. Svakom poslodavcu bi odgovaralo da se štrajk u poljoprivredi organizira u siječnju i veljači, štrajk u školstvu u srpnju i kolovozu, štrajk u turizmu u veljači i ožujku. Zabrinjava što se već dugo vremena politika involvirala u pravosuđe, ne razumijem zašto je svemu ovome trebalo prethoditi očitovanje i uplitanje ministra Butkovića na koje su svi sindikati, posebice središnjice, trebali reagirati izrazito negativno.

Zabranu bi trebalo iskoristiti za međusobno zbližavanje i prosvjed sveopće osude

Upravo je štrajk jedno od osnovnih sredstava našeg sindikalnog djelovanja i borbe. Čak su i olovne 1990-e za nas sindikate bile puno lakše, i više smo institutom štrajka mogli napraviti. Sjećam se štrajka u srednjem školstvu 1994. koji je trajao tri tjedna i jedan dan, kada su nas prozivali da smo državni neprijatelji, te se dovodilo u pitanje domoljublje nas koji smo bili u štrajku. Ali nikome nije padalo na pamet da u tim okolnostima zabranjuje štrajk! Mislim da bi ovu zabranu trebalo iskoristiti za naše međusindikalno zbližavanje i prosvjed sveopće osude. Ova odluka je opasna za sve sindikate jer ako se svaki štrajk može na ovaj način dovoditi u pitanje, vrlo brzo će se postaviti pitanje budućnosti sindikalnog djelovanja.”

Bojan Nonković, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID): Svrha kolektivnih pregovora nije beskonačno natezanje
“Ocjena da sindikat nije pregovarao u dobroj vjeri me začuđuje kada znamo da je čitav proces trajao godinu i pol. Da bi bila istina da sindikat nije pregovarao u dobroj vjeri, moralo bi se dogoditi da sindikat nakon tri tjedna pregovora objavi najavu štrajka. Tada bi bilo temelja da se kaže da je sindikat već u startu imao namjeru da ide u štrajk, i da nije pregovarao u dobroj vjeri jer ih kolektivno pregovaranje nije ni zanimalo. Ali ako natezanje traje već godinu i pol dana, onda stvarno ne postoji nijedan objektivan razlog da se sve to odgađa i dalje. Prema tome, ocjena suda ne stoji. Svrha kolektivnih pregovora je potpisivanje kolektivnih ugovora, a ne proces beskonačnog pregovaranja. Ako u godinu i pol dana kolektivni ugovor nisu potpisali, onda ne vidim razloga zašto bi beskonačno pregovarali kada temeljna svrha pregovora nije ostvarena.”

Ivica Sorić, Sindikat metalaca Hrvatske – Brodotrogir: Sud narušava sindikalno djelovanje

“Smatram da županijski sud u Zagrebu nije smio zabraniti djelovanje sindikata koji su htjeli organizirati štrajk radnika Croatia Airlanesa. Sud se miješa u rad sindikata, što je sljedeće? Možda da u skorijoj budućnosti sud zabrani djelovanje sindikata? U Croatia Airlanesu je u tijeku kolektivno pregovaranje. Pregovori traju dugo i očito je da se sindikat i poslodavac ne mogu složiti pa je sindikat u ime radnika odlučio ići u štrajk, radeći sve po zakonu. Sud se ne bi smio miješati u ovakvu delikatnu situaciju i svojom odlukom narušava sindikalno djelovanje i šalje poruku svim poslodavcima da mogu raditi što god hoće jer bi se u budućnosti svi poslodavci mogli pozivati na ovaj slučaj. Suosjećamo sa kolegama, jer smo i mi u fazi kolektivnog pregovaranja koje predugo traje i nikako da krene u dobrom smjeru.”

Radnička pisma

Radnički portal kreće s objavljivanjem radničkih pisama te ovim putem pozivamo sve radnice i radnike da nam se obrate s pričom s vlastitog radnog mjesta koju bismo onda objavili (moguće je i anonimno) na portalu. Cilj radničkih pisama jest u konkretnom raskrinkavanju pojedinačnih slučajeva eksploatacije i u podizanju svijesti o stanju radničke klase danas u kapitalizmu.

Radnička pisma možete slati u inbox FB stranice Radničkog portala ili na e-mail: urednistvo@radnicki.org