Tržišna utakmica dvaju najvećih telekomunikacijskih operatera – Hrvatskog telekoma i Vipneta – odvija se preko mukotrpnog rada agencijskih radnika i studenata. Iako obavljaju poslove stalno potrebnog karaktera, agencijski radnici nalaze se u statusu radnika drugog reda. O općoj diskriminaciji kroz koju prolaze saznali smo od radnika koji je svojedobno radio u obje kompanije.

Prije nekoliko dana pisali smo o najavljenim otkazima u Hrvatskom telekomu pri čemu smo saznali kako ovaj telekomunikacijski operater sve više štedi na radnoj snazi te masovno zapošljava studente i agencijske radnike, dok se istovremeno rješava stalno zaposlenih radnika s ugovorima na neodređeno. Kao što znamo iz mnogih ranijih tekstova temeljenih na radničkim iskustvima, agencijski radnici su pojačano eksploatirani budući da imaju uvelike manja prava i primanja od stalno zaposlenih kolega, iako obavljaju isti opseg posla. Nakon objave našeg teksta, javio nam se radnik koji je prije nekoliko godina radio preko agencija u HT-u i Vipnetu, odnosno u dva najveća telekomunikacijska operatera u Hrvatskoj. Ukratko nam je ispričao svoja iskustva, pri čemu je htio ostati anoniman.

Radno vrijeme bilo je osam sati dnevno, a imao sam 40 do 50 posto manju plaću u odnosu na radnike koji su imali ugovore od HT-a ili Vipneta. Daju ti odmah do znanja da si radnik drugog reda.

“Bio sam zaposlen preko agencija Adecco i Electus. Radio sam poslove stalno potrebnog karaktera – na dolaznim i odlaznim pozivima, u administraciji, prodaji. Radno vrijeme bilo je osam sati dnevno, a imao sam 40 do 50 posto manju plaću u odnosu na radnike koji su imali ugovore od HT-a ili Vipneta. Daju ti odmah do znanja da si radnik drugog reda. Radnici s ugovorom od HT-a i VIPnet-a dobiju božićnicu preko 2.500 kuna, a mi preko agencije kemijsku olovku. Stalno si pod pritiskom da ti neće produžiti ugovor. Prvo idu na godišnji radnici HT-a i Vipneta, pa onda agencijski, ako se buniš i tražiš da bi i ti na more ljeti, onda ti ne produže ugovor”, rekao nam je ovaj radnik.

Od predsjednika Hrvatskog sindikata telekomunikacija saznali smo da broj studenata i agencijskih radnika u HT-u danas čini gotovo polovicu radnika, a naš sugovornik nam kaže da je slična situacija bila i u Vipnetu dok je on bio tamo. Pokušali smo doći do informacija o današnjem broju, ali nam iz Vipneta taj podatak nisu htjeli dati, kazavši kako se radi o poslovnoj tajni. Radnik nam je ispričao o niskim plaćama i osjećaju diskriminacije na radnom mjestu.

“Agencijski radnici su potplaćeni minimalno 50 posto, od toga se ne može živjeti. To su neto plaće od 2.300 do 2.700 kuna. Prije su davali ugovor na osam sati, a sada daju na šest, tako da radnici rade za 2.300 kuna. Imao sam ugovor na osam sati rada dnevno, samo su došli jedan dan i rekli – od sutra svi imate ugovore na šest sati, tko ne želi može otići. Prije smo radili pet dana po osam sati, a sada se radi šest dana po šest sati. Posao je jako naporan i stresan, ljudi bi ‘pucali’ i odlazili, preko 100 poziva dnevno, svakakvi problemi, moja osobna procjena jest da bi u osam sati trebali imati maksimum 50 primljenih poziva. Jako diskriminirano smo se svi osjećali, daju ti do znanja prvi i svaki dan da si nitko tamo, jer ti jednostavno ne produže ugovor. Imali smo najlošije stolce, bez ručke, klimave, poderane, računala na kojima smo radili su zastarjela, sva oprema s kojoj smo radili je za otpad”, ispričao nam je naš sugovornik i dodao kako u tim tvrtkama pod hitno treba organizirati sindikat koji će se brinuti za agencijske radnike.

Sindikati koji djeluju u sektoru telekomunikacija pod hitno bi se trebali ugledati na sindikat Čistoća Zagreb koji je svojedobno promijenio statut i omogućio učlanjivanje agencijskim radnicima.

Iz ovog neposrednog radničkog iskustva vidjeli smo uvjete rada HT-ovih i Vipnetovih radnika ustupljenih preko agencija za privremeno zapošljavanje. Jasno je da ovi radnici ne rade poslove privremenog, već stalno potrebnog karaktera, bez njih operateri jednostavno ne bi mogli funkcionirati. Iako imaju isti opseg posla kao stalno zaposleni, ovi su radnici diskriminirani dvostruko nižom plaćom, kao i nedostatkom dodataka na plaću (pr. regres, božićnica).

Sindikati koji djeluju u sektoru telekomunikacija pod hitno bi se trebali ugledati na sindikat Čistoća Zagreb koji je svojedobno promijenio statut i omogućio učlanjivanje agencijskim radnicima nakon čega su krenuli u uspješnu borbu za njihovo primanje za stalno, odnosno borbu za poboljšanjem njihovog radnog i materijalnog položaja.

Kao dva vodeća teleoperatera u Hrvatskoj, HT i Vipnet godišnje ostvaruju goleme dobiti. Prema financijskom izvješću iz 2015., HT je ostvario EBITDA dobit (dobit prije kamate, poreza i amortizacije) veću od 2,6 milijarde kuna, dok se Vipnet pohvalio kako je u istoj godini bio najbrže rastući operater na tržištu uz EBITDA dobit od oko 580 milijuna kuna.

Goleme dobiti, kao ni mogućnosti poslovanja ovih kompanija ne bi bilo bez radnika i studenata. Dok vlasnici i menadžeri uživaju u raskoši i bogatstvu koje im stvaraju radnici, velik dio radne snage nalazi se u statusu pojačane eksploatacije, uz mizernu plaću, a radi uštede zapošljavaju se i studenti.

Stoga je ulazak u otvorenu borbu za povećanjem prava agencijskih radnika u ovim kompanijama neodgodivi imperativ i nužan korak.

Radnička pisma

Radnički portal kreće s objavljivanjem radničkih pisama te ovim putem pozivamo sve radnice i radnike da nam se obrate s pričom s vlastitog radnog mjesta koju bismo onda objavili (moguće je i anonimno) na portalu. Cilj radničkih pisama jest u konkretnom raskrinkavanju pojedinačnih slučajeva eksploatacije i u podizanju svijesti o stanju radničke klase danas u kapitalizmu.

Radnička pisma možete slati u inbox FB stranice Radničkog portala ili na e-mail: urednistvo@radnicki.org