Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na današnjoj se press konferenciji raspričao o stanju i rješenjima oko Imunološkog zavoda, ali na nju nije pozvao nijednog sindikalista ili radnika IMZ-a koji su za samu pressicu saznali preko medija. Sindikalna povjerenica Lidija Jagarinec ukratko nam je ispričala o trenutnom stanju.

“Sve Vlade u zadnjih 25 godina su zaslužne za to da je Imunološki zavod na koljenima. Mi želimo biti strateški partneri Vlade Republike Hrvatske u rješavanju Imunološkog. Ima novca, samo je pitanje prioriteta, a ovo je prioritet”, izjavio je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić na konferenciji za novinare održanoj 11. studenoga i pozvao premijera i resornog ministra da zajedno sjednu za stol.

Podsjetio je kako će u siječnju biti tri godine otkako Zagreb nudi partnerski odnos vladama, najprije onoj Zorana Milanovića, zatim vladi Tihomira Oreškovića, do ove Andreja Plenkovića, da riješe problem Imunološkog. Po njemu, Milanovićeva vlada je Imunološki zavod pretvorila u javnu ustanovu kako Grad Zagreb ne bi mogao u toj utakmici konkurirati.

Gradonačelnik je rekao da ima podršku Skupštine grada i odriješene ruke vijećnika za spas Imunološkog kao strateške tvrtke od interesa i grada i zemlje. Dodao je da je u vrijeme ministra gospodarstva Tomislava Panenića deblokirano milijun i pol kuna Zavodu – riječ je bila o dugu za komunalni doprinos.

Smatra da je za rješenje problema Zavoda potrebno četiri godine, sve ispod toga je neozbiljno.

“Treba napraviti novu kuću i naći kvalitetne ljude uz ove koje imamo i u roku četiri godine vratiti Imunološkom zavodu ugled koji je imao”, kazao je Bandić.

Lidija Jagarinec upozorava kako odluka vlade iz 2015. kojom je Imunološki zavod postao javna ustanova nikada nije provedena u cijelosti: u javnu ustanovu prebačeni su samo radnici, dok je sva imovina ostala u dioničkom društvu, tako da su radnici danas svojevrsni podstanari u d.d.-u.

Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica EKN-a u Imunološkom zavodu, rekla nam je da uopće nisu bili obaviješteni, a kamoli pozvani na Bandićevu konferenciji za novinare – za nju su saznali iz medija. Stoga nam u ovom trenutku, dok ne zna detalje, nije mogla pobliže prokomentirati ponudu Grada, ali je podsjetila da su dva sindikata – Sindikat EKN i Novi sindikat – prije dvije godine podržala pismo namjere kojim je Grad Zagreb htio preuzeti vlasništvo nad Imunološkim zavodom.

“To je bila neka vrsta javnog vlasništva, za razliku od ‘privatizacija na hrvatski način’ koje su sve loše završile”, objašnjava sindikalna povjerenica tadašnji stav sindikata i dodaje da se posebno grozi toga da Imunološki, nakon više od 120 godina tradicije, bude nekakav pilot-projekt.

U Zavodu proizvodnja trenutno stoji.

“Riječ je o biološkoj proizvodnji, radimo sa živom tvari i stalno moramo biti u trendu kako bismo mogli započeti s proizvodnjom kada dobijemo dozvolu”, kaže Jagarinec.

Naime, Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) Imunološkom je uskratila proizvodnu dozvolu jer, kako su istaknuli, “nije zadovoljavao propisane uvjete i zahtjeve dobre proizvođačke prakse te nije bio u mogućnosti otkloniti uočene nedostatke koji bi predstavljali rizik za javno zdravlje, odnosno zdravlje svakog pojedinog pacijenta”, otklonivši pritom sumnje da je to učinjeno zbog protežiranja nečijih privatnih interesa.

Lidija Jagarinec upozorava kako odluka vlade iz 2015. kojom je Imunološki zavod postao javna ustanova nikada nije provedena u cijelosti: u javnu ustanovu prebačeni su samo radnici, dok je sva imovina ostala u dioničkom društvu, tako da su radnici danas svojevrsni podstanari u d.d.-u. Osim toga, u javnoj je ustanovi država većinski vlasnik, ali ima i oko 20 posto malih dioničara koje, kaže Jagarinec, nitko ne spominje, niti tko spominje njihovo obeštećenje.

Ona smatra da na sadašnjoj lokaciji Imunološki može dobiti jedino privremenu dozvolu, tako da je s obnovom proizvodnje na njoj potrebno paralelno pokrenuti proizvodnju na novoj lokaciji, što je dugoročan projekt. Trenutno Imunološki zavod ima oko 180 zaposlenih, a sindikalna povjerenica kaže da je to premalo, da su potkapacitirani i da im treba još ljudi.

Što god da je Imunološki zavod u ovom trenutku poguralo u prvi plan – pretkampanja za lokalne izbore 2017., moguće političke igre na državnoj razini ili, najmanje vjerojatno, iskrena briga za javni interes – to se, kao i u većini tvrtki, događa mimo znanja radnika i njihovih sindikalnih predstavnika, pa ako odluka na kraju i bude u njihovom interesu, oni u njezinu oblikovanju nisu sudjelovali, što ni u kojem slučaju ne može biti dobro.

Besplatno se pretplatite na dvotjedni izbor članaka Radničkog portala.