Sindikat Preporod danas je na konferenciji za medije predstavio anketu koju prije parlamentarnih izbora šalje na adrese deset političkih stranaka i koalicija kako bi javno provjerio njihova stajališta oko problema osnovnog i srednjeg školstva. Anketa sadrži osam konkretnih pitanja i zahtjeva te otkriva ključne probleme s kojima su suočeni prosvjetni radnici u Hrvatskoj. Odabir pitanja stigao je iz baze od samih učitelja, a rok za odgovore jest sljedeći utorak.

U prostorijama Sindikata Preporod danas je održana press konferencija na kojoj je predsjednik sindikata Željko Stipić dao detaljne informacije o anketi koja je upućena na adrese deset najreleventnijih političkih stranaka s razlogom da se saznaju njihovi programi i planovi vezani uz osnovno i srednje školstvo. Četiri dana prije početka školske godine, odnosno desetak dana prije izvanrednih parlamentarnih izbora, ova anketa trebala bi razjasniti ključne segmente oko toga što stranke nude po pitanju školstva i prava prosvjetnih radnika. Pitanja su poslana na adrese koalicije HDZ-a i HSLS-a, Narodne koalicije, Mosta, Živog zida, stranke Pametno, koalicije Za premijera, HDSSB-a, IDS-a, Hrvatskih laburista i koalicije Nema prodaje. Stipić je naglasio da je osnovna zamjerka stranačkim programima nekonkretnost, odnosno da se iz njih malo toga može saznati te da se kod izrade predizbornih programa više prepisivalo nego pisalo. Rezultati ankete će se sljedeći tjedan objaviti javno i odmah proslijediti članovima sindikata i zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama. Rok za odgovore je 6. rujna.

Anketa se sastoji od osam pitanja, a do samih pitanja došlo se po kriteriju koji najviše zanima zaposlene u školama, tj. koja se pitanja najčešće postavljaju u zbornicama. Pitanja se mogu podijeliti u četiri skupine: financije, upravljanje, zapošljavanje i sigurnost radnih mjesta.

Prvo pitanje odnosi se na realizaciju Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama iz 2009., odnosno na spremnost da se sporazum ispoštuje u cijelosti. Stipić ističe kako je sporazum po tom pitanju precizan, jer su se od 1. siječnja ove godine stekli uvjeti za porast osnovica plaća od šest posto, ali su HDZ i Most pokazali političko licemjerje. Radi se o milijardu i 800 milijuna kuna, a odnosi se na 180.000 radnika javnih službi, od čega je njih 60.000 u školama.

Drugo pitanje se tiče smanjenja plaća učiteljima s više od 20 godina radnog staža. Stipić je napomenuo kako SDP nosi krimen jer je za vrijeme Milanovićeve vlade smanjio plaće učiteljima i nastavnicima koji imaju 20 i više godina staža. SDP-ova vlada im je u nekoliko zahvata smanjila plaću za oko 1000 kn u odnosu na tri godine ranije, što nosi poruku da se iskustvo i vjernost službi kažnjava umjesto da se nagrađuje. Ono što zanima radnike u školstvu jest hoće li se to rješenje ispraviti što hitnije.

Dodatni poslovi nastavnika, prvenstveno državna matura i produžna nastava, u fokusu su trećeg pitanja. Takvih je poslova iz godine u godinu sve više, a taj rad nije dodatno plaćen. Neplaćena državna matura je posljedica HDZ-ove vlasti, a neplaćena produžna nastava SDP-ove. U nekim slučajevima radi se o 70 do 80 sati po nastavniku. Učesnike u izbornoj utrci pita se ima li potrebe za dodatnim plaćanjem državne mature i produžne nastave.

Četvrto pitanje vezano je uz još jednu posljedicu SDP-ove vlade, a riječ je o putnim troškovima. Veliki broj učitelja i nastavnika putuje po 50 ili više kilometara do posla, a putni troškovi im nisu u cijelosti pokriveni, što znači da dosta radnika samofinancira dobar dio putnih troškova. Takvo stanje zasluga je Mrsićevog kolektivnog ugovora koji se odnosi na javne službe. Sindikat zanima hoće li se takvo rješenje nastaviti primjenjivati ili će se promijeniti na način da se troškovi prijevoza podmire u cijelosti.

Sindikalisti Preporoda traže da većinu članova školskog odbora sačinjavaju radnici školske ustanove, jer oni najbolje poznaju probleme s kojima se ustanova susreće. Stipić ističe da je glavni razlog postojećeg rješenja, po kome lokalna ili državna politika drži pod kontrolom većinu u školskim odborima, taj da se u školama zapošljavaju stranački podobne osobe.

Peto pitanje vezano je uz isplatu božićnica, regresa, jubilarnih nagrada i otpremnina. Naime, postoji problem da zbog Ovršnog zakona mnogi radnici ne dolaze do tog novca, jer su im računi blokirani. Treba napomenuti da je i dalje, uz sva ta dodatna primanja, plaća zaposlenih u školstvu 500 kn ispod prosjeka. U pitanju se traži konkretan odgovor: hoće li se ovršenim radnicima omogućiti isplata na zaštićeni račun ili će se nastaviti po starom.

Upravljanje školskim ustanovama tema je šestog pitanja. Po sadašnjem rješenju, u sedmeročlanom školskom odboru nalaze se tri predstavnika radnika, a sindikalisti Preporoda traže da većinu članova školskog odbora sačinjavaju radnici školske ustanove, jer oni najbolje poznaju probleme s kojima se ustanova susreće. Stipić ističe da je glavni razlog postojećeg rješenja, po kome lokalna ili državna politika drži pod kontrolom većinu u školskim odborima, taj da se u školama zapošljavaju stranački podobne osobe.

Sedmo pitanje se odnosi na rad Komisija za zbrinjavanje tehnoloških viškova (do kojih dolazi zbog smanjivanja broja učenika) koje su se odmetnule i postale centri moći. Ovaj problem je dugoročan, postoji već 15 godina, a posebno je izražen u Dalmaciji. Preporod od stranaka traži da se izjasne treba li zadržati postojeći rad komisija ili ih treba ukinuti ili redefinirati njihov rad da se spriječi diskriminacija radnika po bilo kojoj osnovi.

Sigurnost radnih mjesta jest posljednje, osmo pitanje i tiče se uglavnom pomoćnog osoblja, odnosno nenastavnih radnika kojih je oko 10.000 i čiji su poslovi sve nesigurniji. Pitanje koje je upućeno strankama je trebaju li ovakve poslove obavljati radnici ili to treba prepustiti outsourcingu, odnosno privatnim tvrtkama. Stipić je rekao da je bilo pokušaja i pritisaka da se zaposle agencijski radnici, ali su se sindikati i radnici oduprli tome, pri čemu je posebno pohvalio ravnatelje. Nažalost, ostaju problemi nepotpunjenih radnih mjesta i opterećenja čistačica koje u nekim slučajevima rade duplo veću kvadraturu nego što je uobičajeno.

Cilj i namjera ankete Sindikata Preporod je jasna, a to je da treba ići za povećanjem osnovice plaća zaposlenima u školstvu, plaćanjem dodatnih poslova, isplatom putnih troškova u cjelini, zaštitom ovršenih radnika, većinskim radničkim upravljanjem školskim ustanovama, te spriječavanjem outsourcinga i agencijskog rada u osnovnim i srednjim školama. Pritom svakako valja pohvaliti informaciju da je odabir pitanja stigao iz baze od samih radnika, kao i da se odgovori stranaka šalju svim radnicima u 2000 školskih ustanova, što pokazuje tijesnu sindikalnu povezanost s bazom koja tako nije na rubu informacije, već na njenom izvoru. Postavljeni zahtjevi su konkretni, a posebice valja istaknuti onaj za promjenom upravljačke politike u školama putem kojeg se traži većinsko upravljanje od strane samih prosvjetnih radnika koji imaju puno veće znanje i iskrenije interese za očuvanjem javnog obrazovanja od raznih eksponenata lokalnih političara.

Budući da su obje političke stranke (HDZ i SDP) u svojim mandatima vršile razne napade na radnička i materijalna prava učitelja i nastavnika, nastavak takve politike može se lako očekivati i u budućnosti. Aktualne odgovore ćemo vidjeti sljedeći tjedan, ali upravo dosadašnji potezi i širi neoliberalni trendovi moraju biti upozorenje sindikatima i radnicima da se čvrsto i odlučno pozicioniraju, pri čemu uspješno odupiranje outsourcingu svakako može biti poticaj za neke nove i veće izazove i bitke. Osim toga, pred sindikatima je i zadatak da natjeraju novu vladu da ispoštuje sporazum iz 2009. jer od posljednje vlade Domoljubne koalicije i Mosta nismo vidjeli namjeru da se to uradi.

Besplatno se pretplatite na dvotjedni izbor članaka Radničkog portala.